уторак, 30. новембар 2010.

Bicikli



Bicikli su popularna sredstva za rekreaciju i primarna sredstva transporta ljudi i stvari u mnogim zemljama. Pre pojave automobila bili su dominantan vid transporta. Bilo je to zlatno doba ovog jednostavnog prevoznog sredstva koje se u osnovi nije mnogo promenilo od nastanka do danas. U ravničarskim krajevima bicikli su više u upotrebi jer su po svojoj konstrukciji do skora bili napravljeni uglavnom za takve terene. Pojavom novijih tipova bicikala, sa velikim brojem brzina i gumama koje se mogu kretati izvan puteva ovakvo stanje se menja. Danas se smatra da su bicikli  prevozna sredstva prevashodno rasprostranjena i korisna u nerazvijenim zemljama, medjutim primer Holandije ukazuje da su biciki potrebni i korisni za svaku savremenu državu i društvo. U Holandiji se skoro trećina svih putanja prelazi biciklom, a u pojedinim gradovima ta brojka dostiže čak 50 %. Uštede kućnog i državnog budzeta koje se na ovaj nacin postižu su očigledne.

Za razliku od automobila bicikli kao transportno sredstvo ne zagadjuju životnu okolinu, a ujedno imaju funkciju sredstva koje omogućava održavanje fizičke kondicije i zdravih vežbi za decu, omladinu i njihove roditelje. Pretpostavlja se da danas u svetu u upotrebi ima od 1-1.500 000 000 bicikli. Ovaj impozanntni broj nažalost ne odgovara njihovoj zastupljenosti u razvijenim zemljama gde bi veća upotreba bicikli mogla značajno da smanjenji upotrebu automobila u gradskim zonama gde stvaraju gužve, zagadjuju vazduh i pretstavljaju ozbiljan problem. Ipak ovakvo stanje se iz godine u godinu menja. Gradi se sve veći broj biciklističkih staza, uvode se u upotrebu tzv. gradski bicikli na iznajmljivanje, organizuju se rekreativne biciklističke ture, uvidja se korisnost od razvoja biciklističkog turizma, tako da na duži rok biciklizam i bicikli imaju perspektivu a  biciklisti mogu očekivati  bolje uslove korišćenje svojih gradskih, drumskih, brdskih i drugih bicikala.

Glavna prednost bicikla u odnosu na automobil u gradskim zonama je da se poslovi vezani za transport sa mesta na mesto upotrebom  bicikla mogu brže odvijati jer se bicikli mogu kretati putem, trotoarom i biciklističkim stazama. Pored toga za bicikle ne postoji problem parkiranja. Ispred mnogih velikih firmi i poslovnih prostora mnogo je jednostavnije napraviti parking za bicikle nego parking za automobile. Stoga nije nikakvo čudo što su bicikle  kao  transportno sredstvo zastupljene u pojedinim službama kao što su pošte, policije, gradske uprave, službe raznih uslužnih delatnosti i sl. Naravno moramo da kažemo da su tome doprinele i zabrane upotrebe motornih vozila u pojedinim gradskim zonama. Razlozi za to su opšte poznati, medjutim navika velikog broja ljudi da ujutru iz kreveta sedne u automobil i odveze se do radnog mesta, a po završetku posla na isti način vrati kući sa malim radijusom kretanja daleko je od zdravog života. To je dovelo do pojave sobnih bicikala poularno nazvanih fitnes bicikli. Reč je o biciklima koji služe za održavanje kondicije i zdravlja i neizostavni su deo opreme savremenih fitnes klubova i teretana. Kao i kod klasičnih bicikli i kod njih je danas zastupljena velika raznolikost u pogledu cena, kvaliteta i mogućnosti koje nude. Ovi bicikli se ne mogu koristeni izvan soba, teretana  kao prevozna sredstva  na otvorenom, jer za to nisu konstruisani, ali dodatna oprema za bicikle, koja se nalazi u prodaji, omogućava da se svaki klasični bicikl koristi kao sobni trenažni bicikl. Mnoge prodavnice bicikala, bicikl servisi i prodavnice razne sportske i fitens opreme nude ovakvu biciklističku opremu. No u ovom slučaju bicikl gubi jednu od svojih značajnih uloga u društvu, a to je socijalizacija dece i omladine kao i pozitivnu ulogu u izgradnji zdravog oblika druženja izmedju ljudi. Ne treba zanemariti činjenicu da većina biciklista voli da vozi bicikl u društvu sa drugim biciklistima i na činjenicu da to dovodi do popularizacije biciklizma i svega pozitivnog što on donosi. Ako bolje pregledate internet zapazićete jednu možda neobičnu pojavu da je više biciklista na svojim blogovima i sajtovima uključeno u reklamiranje i popularizaciju biciklizma, odnosno bicikala nego što to čine njihovi proizvodjači.

U novijoj istoriji veća popularizacija bicikala dogodila se ranih sedamdesetih godina prošlog veka kada su deca u u Južnoj Kaliforniji inspirisana motokrosom počela da voze svoje bicikle po tzv. prljavim stazama i na taj način 1963  podstakla poznatog bicikl proizvodjača Schwinn da napravi model bicikla pod nazivom Sting-Ray. To su bili manji bicikli koji su omogućavali deci da imitiraju motokros vozače po prljavim stazama.  1970 u Južnoj Kaliforniji je organizovana prva trka Sting-Ray bicikala.

Tako je započelo nastajanje  novog biciklistickog sporta, za koga je  otac jednog deteta (Geri Tarner) pravio drugacije, bolje bicikle. Geri Tarner će nešto kasnije postati suvlasnik jedne od najpoznatijih kompanija za proizvodnju bicikli koja po inicijalima njegovog imena nosi naziv GT, a ostali proizvodjači bicikala prihvativši njegove inovacije počeli su takodje da proizvode bicikle za ovaj sport. Tako su nastali danas veoma poznati i popularani BMX bicikli.

Od tada, moglo bi se reći da se dizajneri i konstruktori bicikli ne smiruju, tako da iz godine u godinu dobijamo bicikle sve zanimljivijih oblika, ali u osnovi bicikl ostaje i dalje jednostavno prevozno sredstvo koga pokreće vozač bicikla okretanjem pedala.

Danas se smatra da je prvi bicikl napravio Leonardo da Vinci (15 vek) i da tada niko od njegovih savremenika nije mogao da razume kako bi se ta naprava  mogla koristiti. Tek u 19 veku ljudi će ovu Leonardovu ideju uspeti da pretvore u lako upravljivo, korisno  prevozno sredstvo. Šta se nakon toga dogadjalo uglavnom je poznato..

Bicikli će u budućnosti  kao i u prošlosti imati svoje pobornike i one koji će njihovu vrednost osporavati. Bez obzira na to oni koji su ih dosada koristili obezbedili su im mesto u prozi, poeziji, muzici, filmu i uopšte rečeno u onome što nazivamo savremenom kulturom. Iako će ljudi u budućnosti verovatno koristiti lebdeća prevozna sredstva, potreba čoveka da pri fizičkoj rekreaciji i kretanju bude neposredno vezan za zemlju obezbediće biciklima dalji razvoj i dugu upotrebu. Na taj način bicikli će i dalje biti atraktivna rekreativno- prevozna sredstva, a do kada saznaće oni koji budu živeli iza nas.